U srcu krčke starogradske jezgre, na jednom od povijesno najznačajnijih gradskih trgova - Trgu Kamplin - smjestio se Frankopanski kaštel među čijim je monumentalnim zidinama svoje mjesto pronašao Interpretacijski centar Krk, i to kao dio Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana.

Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana projekt je Primorsko-goranske županije u sklopu kojeg je na županijskom području, uz brojne druge aktivnosti, uređeno i opremljeno osam interpretacijskih centara s namjerom očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine.

Svaki od tih centara donosi svoju priču iz bogatog korpusa povijesti plemenitaških obitelji Frankopan i Zrinski, s time da je u krčkoj riznici predstavljena tema: Arhitektonski tragovi Frankopana – iskaz društvene kontrole na otoku Krku.

No, osim upoznavanja s frankopanskom arhitektonskom baštinom, krčki kaštel nudi i razgledavanje zanimljive izložbe replika srednjovjekovnog oružja, ali i manji postav arheoloških spomenika na otvorenom, među kojima posebnu pažnju, pored liburnijskih cipusa – nadgrobnih spomenika iz 1. i 2. stoljeća, privlače dva natpisa: jedan o gradnji dijela gradskih zidina iz 1. stoljeća i drugi posvećen patronu najljepšeg grada Krčana (splendidisimi Civitatis Curictarum) iz 3. stoljeća.

Frankopanski kaštel jedini je sačuvani profani srednjovjekovni spomenik u gradu Krku, a naraštaji Frankopana podigli su ga u rasponu od 12. – 15. stoljeća, namijenivši mu obrambenu funkciju.

Arhitektonski najstarija sastavnica kaštela je kvadratna kula – sudnica na sjeveroistočnom kutu, dovršena koncem 12. stoljeća o čemu svjedoči i latinski natpis u luneti nad ulaznim vratima.

Ondje je istaknuto kako kula predstavlja zajednički pothvat čitave općine u vrijeme krčkog biskupa Ivana i knezova Krčkih Bartola I. i Vida I., a pretpostavlja se, temeljem tehnike gradnje, kako je podignuta kao samostalna, u funkciji zvonika obližnje Katedrale.

Kaštel je formiran podizanjem kula na istoku te uklapanjem postojeće kvadratne kule u zajednički plašt sa stražarskim ophodom i kasnogotičkim kruništem. Jugozapadna, tzv. austrijska kula, s obzirom na tehniku gradnje i pojedine stilske elemente, datira se u 14. stoljeće, dok okrugla, tzv. venecijanska kula, s obzirom na formu prilagođenu uporabi vatrenog oružja, najvjerojatnije potječe s kraja 15. ili početka 16. stoljeća.

S njezine vanjske strane, prema Trgu Kamplin, ugrađena je kamena ploča sa simbolom sv. Marka. U novije su vrijeme na kaštelu poduzeti zahvati rekonstrukcije te je po dijelu bedema otvorena šetnica.

Knezovi Krčki Frankopani u višestoljetnom periodu svoje vlasti (1118. – 1480.) otoku Krku priskrbili su sjaj, umjetnost, ekonomsku snagu i neovisnost.

Sačuvavši ujedno stare tradicije i običaje te pod svaku cijenu staro pismo glagoljicu i hrvatski jezik kao sredstvo prepoznavanja i potvrde svojih korijena.

Od Dujma (1118. – 1163.) prvog poznatog predstavnika loze knezova Krčkih, preko Ivana VII. (1451. – 1480.), posljednjeg uz otok vezanog Frankopana, pa sve do 1671. godine, kada se na hrvatskom području zatire frankopansko ime, ova je plemenitaška loza kneževa, banova, potkraljeva i ratnika odigrala bitnu ulogu ne samo u nacionalnom (istakavši se u obrani i očuvanju hrvatske državnosti), već i u širem europskom kontekstu.

Istražite rutu i frankopansku baštinu!