U staroj povijesnoj jezgri Grada Krka nalazi se interpretacijski centar povijesti pomorske baštine otoka Krka.

Centar je otvoren 2018. godine kao dio projekta “Mala barka 2”, ostvarenog iz suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.

Sastoji se od muzeološkog postava brodarstva, brodogradnje i ribarstva na području otoka Krka, te izdvojene radionice krčkog brodomaketara i kolekcionara Željka Skomeršića.

Postav nam pokazuje povijesni pregled pomorstva otoka Krka, od kasnoantičkog razdoblja, istaknutih hidroarheoloških nalazišta, preko srednjovjekovnog razvitka pomorstva na otoku Krku, pojave parobrodarstva, sve do sredine dvadesetog stoljeća.

Centar je osobito obogaćen prekrasnim predmetima poput maketa krčkih tradicijskih i ostalih jedrenjaka, svakodnevnim predmetima iz ribarstva, brodograditeljskim alatom te nautičkim instrumentima.

Posjetitelji mogu vidjeti i neke od najstarijih izdanja literature o pomorstvu, stare nautičke karte, atlase i priručnike o navigaciji.

Nakon obilaska stalnog postava mogu se zadržati u brodomaketarskoj radionici, gdje će dobiti korisne informacije o vrstama i načinu izrade maketa brodova.

Pasare su najzastupljenije manje barke u našem akvatoriju. Obilježava ih “odsječena”, odnosno ravna, “zrcalna” krma i pramčana statva koja može biti više ili manje nagnuta prema naprijed.

Pasare su mogle biti bez palube ili djelomično opalubljene, najčešće do 1/3 duljine, kakva je i krčka pasara Bodulka, izgrađena 1970. u Malinskoj.

Duljina ovih barki najčešće je 4 do 6 m, ali postoje i veće. Pasare su se upotrebljavale u ribarstvu, prijevozu tereta i ljudi, kao pomoćne barke jedrenjaka, pjeskara i ribarskih brodova (svjećarice, svećarice).

Manje pasare su se u početku pokretale veslima, a veće i jedrima. Kasnije su se počeli ugrađivati motori, pa su linije krme poprimile punije forme.

Bragoci su bili specifična plovila krčkih pomoraca i ribara. Tradiciju su baštinili još od ribara ćozota iz Chioggije, koji su ribarili na kvarnerskom akvatoriju u prošlosti i prenosili svoje ribarsko umijeće domaćim ribarima. Zbog tradicije koju bragoci imaju u povijesti otoka Krka još od 18. stoljeća, iz Venecije je od udruge Arzana nabavljen jedan stari bragoc građen u Chioggi 1941. godine, te je započeto s njegovom obnovom.

Naš krčki bragoc kome je zadržano prvotno ime Paolina, duljine 9,5 metara, obnavljan je u Pinezićima kod brodograditelja Josipa Mršića, te u tradicijskom brodogradilištu Franka Kraljića u Malinskoj, a svečano je porinuće bilo 3. lipnja 2018. godine, u luci grada Krka.

Barka ravnog dna s gotovo uspravnim bokovima, zaobljena na pramcu, s naglo zaobljenim prijelazom od bokova na ravnu krmu, ima dva jarbola s osobito ukrašenim oglavnim jedrima. Sudjelovat će na manifestacijama i regatama unutar Kvarnerskog akvatorija i narednih godina te svojim specifičnim trupom i jedrima biti mamac za pomorce, putnike i zaljubljenike u tradicijska plovila širom Jadrana.
grad povijesti i kulture

Guc je barka koja je othranila generacije, duljine je od tri do osam metara, zašiljenih linija sa statvama na pramcu i krmi.

Manje su barke potpuno otvorena trupa s palubicom na samom pramcu dok su veći guci djelomično opalubljeni. Guci su izvorno pokretani veslima, zatim i jedrima te naposljetku unutarnjim ili izvanbrodskim motorima.

Guc je prisutan u svim krajevima Mediterana, pa tako i na sjevernom Jadranu, gdje je poprimio i lokalna obilježja.

Služio je ribolovu, za prijevoz ljudi i tereta, a kasnije i za sportsko jedrenje.