Prirodne atrakcije: Endemi koji izazivaju divljenje i radost

Predstavljamo vam bogatstvo otoka Krka koje duboko poštujemo. Čuvajmo ga i divimo mu se, jer ne bismo smjeli biti ravnodušni ni prema čemu što nam je na ovom svijetu dano.

Lokve

Otok Krk obiluje prirodnim, poluprirodnim i umjetnim lokvama koje su za suha otočna staništa dragocjen izvor bioraznolikosti. Procjenjuje se da na Krku ima oko 300 lokvi (na širem području grada Krka ih je oko 60) koje su dom mnogim močvarnim i vodenim vrstama biljaka i životinja, ali i izvor hrane i vode za brojne druge vrste. Posjetite ih na uređenoj tematskoj stazi Put lokvi u pratnji veličanstvenih ptica!

Rezervati šumske vegetacije

Na otoku su zaštićeni i posebni rezervati šumske vegetacije Glavotok i otočić Košljun. Oba se nalaze uz samostane, čiji su redovnici tijekom povijesti o njima brinuli. Šumu otočića Košljuna karakterizira istražen i bogat svijet flore s preko 380 vrsta biljaka i čak 151 vrstom gljiva. Tu je i 1677 stabala, od čega većinu čini hrast crnika, a slijede alepski bor, lovor i crni jasen.

Rezervat Glavotok obuhvaća stoljetnu šumu hrasta crnike koja je suhozidom omeđena od okolnog prostora u koji spadaju šuma prastarih hrastova medunaca te samostanski maslinici i vrtovi.

Flora i fauna otoka Krka

Na području otoka Krka i Plavnika nalazi se više od 1000 biljnih vrsta i podvrsta, od kojih su mnoge endemične i rijetke pa je ono prepoznato i kao botanički značajno područje Hrvatske.

Čitav je zapadni dio Krka obrastao bogatim listopadnim šumama, a najvrjedniji se primjerci nalaze na predjelu Dubašnice i oko uvale Čavlena, s hrastovima iznimnih dimenzija. Želite li posjetiti najveće i najljepše stablo na otoku, valja vam se uputiti prema uvali Čavlena gdje već 400 godina stoji divovski hrast prekrasne krošnje.

Također, na Krku se zabilježene čak 104 vrste danjih leptira pa se smatra otokom s najbogatijom faunom danjih leptira na Sredozemlju.

Flora i fauna otoka Plavnika

U pukotinama stijena Plavnika ukorjenjuju se endemičke biljke, dok na njegovim liticama obitavaju iznimno ugroženi bjeloglavi supovi. Sporo su obnavljajuća vrsta životnog vijeka oko 35 godina. Spolnu zrelost bjeloglavi supovi dosežu tek u 5. ili 6. godini života, a parovi su monogamni i imaju samo jedno jaje po gnijezdu godišnje.

Gnijezde se i žive u kolonijama na liticama s kojih se mladi ptići često strmoglavljuju i stradavaju. Zato je iznimno važno da im se ne prilazi preblizu i da se u njihovoj prisutnosti ne stvara buka. Na Plavniku je i državno uzgajalište divljači pa ćete u šetnji otokom naići na jelene lopatare, ovce i divlje zečeve.

Podvodni grebeni

U podmorju otoka Krka, Kormata i Plavnika nalaze se grebeni koji spadaju među najreprezentativnije površine s koraligenskim zajednicama na sjevernom Jadranu.